1. Kako vidiš trenutne trendove u sportskom marketingu i na koji način utječu na sportske organizacije?
Odgovor na to pitanje zahtijeva i potpitanje – u Hrvatskoj ili na razvijenijim tržištima? (Iz kuta sportskog marketinga)
Ako govorimo o SAD-u i zapadnoj Europi, sportski marketing prolazi kroz značajne promjene pod utjecajem digitalizacije i promjena u ponašanju potrošača. Sportske organizacije sve više koriste digitalne platforme za angažiranje navijača, pružajući personalizirane i interaktivne sadržaje putem društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Brendovi se sve više fokusiraju na ekološke inicijative i društveno odgovorne kampanje, što pozitivno utječe na imidž i privlači svjesne potrošače. Vidi se jasno povećanje ulaganja i medijske pokrivenosti ženskog sporta. I dalje se traži što kvalitetnija integracija esporta u tradicionalne sportske organizacije i natjecanja, kao i korištenje virtualne i proširene stvarnosti za angažiranje mlađe publike i stvaranje inovativnih iskustava.
Tako AC Milan postaje i fashion brand, dok francuska nogometna liga muku muči s pronalaženjem partnera za očekivani iznos kada je riječ o TV pravima. Manchester United se muči na terenu, dok još uvijek “beru plodove” uspjeha otprije 15-20 godina jer, kao i Chicago Bullsi, žive na brandu kojeg su izgradili u periodu najvećih uspjeha. Za to vrijeme, Manchester City je prepoznatljiviji brand u SAD-u među mlađom dobnom skupinom od Manchester Uniteda i dok 2025. donosi “prazno ljeto”, u vidu velikih natjecanja, najveći nogometni klubovi će ju iskoristiti za nastavak borbe oko SAD tržišta. Ide FIFA-ino klupsko Svjetsko prvenstvo, a sve kao najava “pravog” Svjetskog prvenstva 2026. u SAD-u, Kanadi i Meksiku.
Ako govorimo u Hrvatskoj (nije različito niti za jugoistočnu Europu), svjetski trendovi se pokušavaju pratiti, ali realno na najvišim razinama sportskog marketinga ne čine razliku. I dalje je odluka o proizvodu, cijeni, promociji ili distribuciji (ako ćemo gledati “školski”) najčešće na osjećaju ključnih osoba u sportskoj organizaciji, dok je “data”, odnosno informacija na kojoj se temelji ta odluka vlastito iskustvo tih ključnih osoba. Ima (mladih) ljudi koji pokušavaju to promijeniti, ali govoreći o većini i o najvišim razinama, još uvijek smo 15tak godina iza svjetskih trendova. Još uvijek će najveća sponzorstva biti dogovorena bez pogleda na tržište i glavno je koga se zna, a ne što se zna.
2. Koji je marketinški projekt ili kampanja na kojoj si radio, a na koju si najponosniji, i zašto?
Jedan od projekata na koji sam posebno ponosan je vidljivost juda u Hrvatskoj, od 2016. do 2023. godine. Bio sam odgovoran za medijske i javne odnose, implementaciju inovativnih marketinških projekata te aktivaciju sponzorstava za partnere saveza. Suradnja s Međunarodnom judo federacijom (IJF) i Europskom judo unijom (EJU) na velikim događajima koje je Hrvatska ugostila, poput Grand Prixa Zagreb i Europskog prvenstva, bila je izuzetno iskustvo. Na krilima kvalitetnog razvoja i rezultata, predvođenih Barbarom Matić, ovaj dio života mi je omogućio sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu i Olimpijskim igrama (Tokio 2020.), pružajući neprocjenjiva iskustva i priliku za podizanje svjesnosti i vidljivosti fenomenalnog sporta, kao što je judo.
3. Kako digitalna transformacija mijenja pristup sportskom marketingu, posebno s rastom društvenih mreža i streaming platformi?
Digitalna transformacija doslovno revolucionira sportski marketing jer omogućuje:
1. Direktnu komunikaciju s navijačima – društvene mreže omogućuju sportskim organizacijama i sportašima izravnu interakciju s fanovima, jačajući lojalnost i davajući glas navijačima.
2. Personalizirani sadržaj – korištenjem analitike podataka, moguće je kreirati sadržaj prilagođen interesima pojedinih segmenata publike, povećavajući relevantnost i učinkovitost kampanja.
3. Proširenje dosega – streaming platforme omogućuju globalnu distribuciju sadržaja, dosežući publiku izvan tradicionalnih geografskih ograničenja. Sad mali klub iz Slavonije može doći do potencijalnog navijača iz Portugala. Tako da više nije problem doseg nego vizija i strateški pristup – zašto? Što taj klub može ponuditi nekome na drugom kraju Europe? A može. Dobar primjer je nogometna reprezentacija Marshall Islandsa, čiji dres sam i ja kupio (saznao preko X-a, odnosno ex-Twittera)
https://www.footyheadlines.com/2023/09/marshall-islands-2024-home-kit.html
4. Inovativne marketinške strategije – korištenje tehnologija poput miješane stvarnosti (XR) , uključujući proširenu stvarnost (AR) i virtualnu stvarnost (VR), stvaraju se nove prilike za angažiranje i iskustvo navijača.
Svi ovi elementi omogućuju sportskim organizacijama da budu agilnije, inovativnije i učinkovitije u svojim marketinškim naporima. Volio bih da “manji” sportovi i organizacije u tim sportovima, uvide prilike koje im se otvaraju da pričaju svoje priče, približe se ljudima koji nisu svjesni njihovih kvaliteta, fenomenalnih sportaša i trenutaka koje se događaju, a koje isplivaju svake četiri godine na Olimpijskim igrama (ako su olimpijski sportovi), ili možda i nikad, ako nisu olimpijskih sportovi.
4. Kako se sportski marketing razlikuje na lokalnom i globalnom tržištu? Možeš li podijeliti primjer uspješne lokalne kampanje koja je imala globalni odjek?
Sportski marketing na lokalnom tržištu često se fokusira na kulturne specifičnosti i lokalne interese, dok sve one priče koje su usmjerene na globalno tržište nastoje obuhvatiti univerzalne teme i širu publiku.
Primjer uspješne lokalne kampanje s globalnim odjekom je projekt “S srcem pri teku” koji je Volkswagen implementirao u suradnji s Volkswagen Ljubljanskim maratonom. Ova kampanja je osvojila nagradu za najbolje sportsko sponzorstvo i bila nominirana na europskoj razini, demonstrirajući kako lokalna inicijativa može postići međunarodno priznanje. Više o kampanji https://sof.si/katalog-del/Z6.1005S20-s-srcem-pri-teku
5. Kako sportski brendovi mogu bolje angažirati mlađu publiku, koja sve više konzumira sadržaj putem mobilnih uređaja i kratkih formata?
Trebaju vidjeti što funkcionira brandovima koji već komuniciraju prema mlađoj publici.
Sport je idealan jer nudi stvarnu emociju, odnosno stvarno povezivanje osobe s nekom idejom, vrijednostima, pričom…
Premalo sportskih organizacija to koristi.
Ono što se pokazalo dobitnim miksom:
Kreirati kratki i dinamični sadržaj – platforme poput TikToka i Instagrama idealne su za distribuciju kratkih videa koji privlače pažnju mlađih korisnika.
Koristiti influencere i vlastite sportaše – suradnja s popularnim osobama može povećati doseg i relevantnost među mlađom publikom.
Implementirati interaktivne elemente – npr. ankete, kvizovi ili AR filteri (poput onih u Snapchatu) potiču aktivno sudjelovanje i dijeljenje sadržaja.
Optimizirati sadržaj za mobilne uređaje – osigurati da su sve digitalne platforme i sadržaji prilagođeni mobilnom iskustvu, sa što bržim učitavanjem i intuitivnim sučeljem.
Održavati autentičnost i transparentnost – mlađa publika još više cijeni iskren pristup, tako da nema pretvaranja ili da se osjeti fake pristup u komunikaciji
5+1. Koji savjet bi dao mladim profesionalcima koji žele izgraditi karijeru u sportskom marketingu? Što je ključno za uspjeh u ovoj industriji?
Pronađite mentore, budite znatiželjni i uvijek težite biti korak ispred. Razvijajte raznolike vještine, prije svega komunikaciju i kreativnost. Gradite vlastitu mrežu kontakata, budite na konferencijama i događanjima, pratite webinare, volontirajte i stječite iskustvo, razumite publiku kojoj komunicirate, razmišljajte vlastitom glavom. Ono što je ključno za uspjeh je vrlo individualno. Nekome će biti bitno što je bio dio tima velikog natjecanja, a nekome što je osmislio super projekt. Ono što je uvijek pozitivno je autentičnost, upornost i proaktivnost i kontinuirano učenje. Sport i tehnologija se brzo razvijaju, stoga nastavite ulagati u svoje znanje i vještine.
